Kada se govori o velikanima srpske privrede i kulture, ime Đorđa Vajferta zauzima jedno od najsvetlijih mesta. Ovaj industrijalac, bankar, zadužbinar i filantrop, svojim delovanjem oblikovao je privrednu i društvenu sliku Srbije na prelazu iz XIX u XX vek. Iako je najčešće vezivan za Beograd, Vajfertov život i rad ostavili su dubok i trajan pečat i u Pančevu, gde je započeo svoj poslovni i društveni uspon i gde su postavljeni temelji njegovog dela.
Poreklo i rani život
Đorđe Vajfert (Georg Weifert) rođen je 15. juna 1850. godine u Pančevu, u imućnoj porodici nemačkog porekla. Njegovi preci doselili su se iz Nemačke u Banat u XVIII veku, donoseći sa sobom zanatsku i trgovačku tradiciju. Porodica Vajfert bavila se pivarskim poslom, a mladi Đorđe je već od detinjstva bio okružen duhom preduzetništva i vrednog rada. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja u Pančevu i Temišvaru, Vajfert odlazi u Minhen, gde studira tehnologiju i savlađuje tajne modernog pivarstva. Upravo u Bavarskoj stiče znanja koja će mu omogućiti da unapredi i proširi porodični posao.
Povratak u Pančevo – prve pivarske godine
Po povratku iz Minhena, Vajfert preuzima očevu pivaru u Pančevu, jednu od prvih u Srbiji. Uz energiju mladog vizionara, pivara se modernizuje i postaje uzor po kvalitetu i proizvodnji. Pančevo, koje je tada bilo značajan trgovački i kulturni centar, pružalo je Đorđu Vajfertu idealnu sredinu da započne svoj preduzetnički poduhvat. Njegov rad nije bio samo ekonomski značajan – pivara je zapošljavala lokalno stanovništvo, podsticala razvoj zanata i trgovine, i širila duh modernizacije.
Beograd i nacionalni uspon
Već krajem XIX veka Vajfert se seli u Beograd, gde osniva novu, savremenu pivaru – buduću "Prvu srpsku parnu pivaru". Ona je ubrzo postala najveća i najpoznatija pivara na Balkanu. Vajfert je bio pionir industrijalizacije Srbije, a zahvaljujući njegovom preduzetničkom duhu Beograd i Pančevo dobili su reputaciju gradova u kojima se neguje zanat, trgovina i industrija.
Pored pivarstva, Vajfert se uključio i u bankarski sektor, pa je 26 godina bio guverner Narodne banke Srbije (1890–1902 i 1912–1926), gde je dao ogroman doprinos stabilizaciji domaće valute i privrednog sistema.
Vajfert kao filantrop i zadužbinar
Đorđe Vajfert bio je čovek izuzetnog bogatstva, ali i još većeg srca. Svoja sredstva ulagao je u izgradnju škola, crkava, bolnica i kulturnih ustanova. Posebno je bio vezan za svoje rodno Pančevo, gde je pomagao različite projekte i inicijative. Bio je pokrovitelj umetničkih društava, pomagao siromašne đake i ulagao u obrazovanje. Njegova filantropija nije bila ograničena samo na materijalna davanja – on je svojim primerom pokazivao kako uspešan privrednik treba da bude i društveno odgovoran.
Vajfert i Pančevo – neraskidiva veza
Iako se kasnije afirmisao u Beogradu i postao nacionalna figura, Pančevo je ostalo u srcu Đorđa Vajferta. Upravo u ovom gradu započeo je svoj poslovni život, a svojim doprinosima učvrstio je njegovu privrednu i kulturnu poziciju u širem regionu. Njegova porodica, pivara i zadužbine Pančevu su doneli modernizaciju i prosperitet.
Pančevo mu je uzvratilo čuvanjem sećanja na njegov rad – danas ga građani pamte kao jednog od najznačajnijih Pančevaca svih vremena. Trg u Pančevu nosi njegovo ime, a kroz kulturne manifestacije i lokalna istraživanja stalno se obnavlja interesovanje za njegov život i delo.
Pivara koju je osnovao postala je deo industrijske i kulturne baštine. Nažalost, samo na papiru. U praksi, velelepno zdanje njegove pivare u Pančevu, redak preživeli primer industrijske istorije i arhitekture na ovim prostorima, ostavljeno je da propada!
Nasleđe i značaj
Đorđe Vajfert preminuo je 12. januara 1937. godine u Beogradu, ostavivši iza sebe delo koje prevazilazi nacionalne okvire. Njegov lik i delo simbolizuju spoj nemačke radne discipline i srpske strasti za slobodom i napretkom. Kao industrijalac, doprineo je razvoju privrede; kao bankar, izgradio je temelje modernog finansijskog sistema; kao filantrop, oplemenio je društvo; a kao Pančevac, uveo svoj grad u red značajnih centara industrije i kulture.
Zaključak
Esej o Đorđu Vajfertu ne može se završiti bez naglaska na njegovoj neraskidivoj vezi sa Pančevom. Iako su ga putevi odveli u Beograd, gde je postao nacionalna ličnost, koreni njegovog uspeha leže upravo u Pančevu – gradu koji mu je dao prvo znanje, prve prilike i prvu životnu školu. Zauzvrat, Vajfert je svom rodnom mestu ostavio bogato nasleđe, materijalno i duhovno. On ostaje trajna inspiracija, ne samo za Pančevce, već i za čitavu Srbiju, kao primer čoveka koji je uspeh gradio na radu, znanju i nesebičnosti.